Orbanova ofanziva na CEU[4 min. za čitanje]

Vladimir Ćopić piše o najnovijoj represivnoj meri Orbanovog režima: napadu na Srednjoevropski univerzitet (CEU) u Budimpešti.

Sve je počelo u maniru staljinističke čistke, napadima preko novina. Marija Šmit, zvanični ideolog Orbanovog režima, direktorka kvazimuzeja „Kuća terora“ i odnedavno vlasnica nedeljnika Figyelő, napala je krajem januara Srednjoevropski univerzitet (CEU) u Budimpešti preko časopisa koji je u njenom vlasništvu tek nešto više od tri meseca. Šmit je u svom članku postavila pitanje da li CEU može i sme da ostane u Mađarskoj kao ustanova višeg obrazovanja. Razlog tom pitanju je činjenica da je osnivač univerziteta američki investitor i špekulant Džordž Soros, poznat po svojoj finansijskoj podršci liberalnim inicijativama širom sveta. Neposredni povod za takvo pitanje bila je, prema Mariji Šmit, „promena u međunarodnoj situaciji“ izazvana izborom Donalda Trampa za predsednika SAD.

Njen napad je pratila i hajka po tabloidima odanim Orbanovom režimu (po mnogo čemu sličnim Informeru), prema kojim, navodno, CEU plaća svoje mađarske zaposlene manje nego strance/kinje i Mađari i Mađarice trpe konstantnu diskriminaciju, što je CEU demantovao. Iako je bilo neizvesno da li je ovaj napad bio izolovani incident ili početak šire kampanje, juče su sve sumnje otklonjene. Naime, u Mađarskom parlamentu je predložen amandman na Zakon o višem obrazovanju, čija jedina svrha jeste da protera CEU iz države. Konkretne mere koje amandman nalaže jesu da univerziteti moraju da otvore kampuse u svim zemljama u kojima su akreditovani i da mađarski univerziteti više ne smeju da organizuju studijske programe i izdaju diplome za neevropske univerzitete. Pošto je CEU registrovan kao obrazovna ustanova i u SAD i u Mađarskoj, obe ove odredbe utiču na univerzitet. „Igrom slučaja“, CEU je jedini univerzitet u Mađarskoj koji će biti pogođen ovim Zakonom. Osoblje i studenti/kinje koji dolaze iz zemalja van Evropske unije bi, prema novom amandmanu, morali da prođu kroz poseban proces dobijanja radne dozvole, odnosno dozvole za studiranje, koji bi uključivao i saslušanje pred mađarskom državnom obaveštajnom službom. U Zakonu se navodi da će univerziteti koji ga ne ispoštuju izgubiti akreditaciju i morati da budu zatvoreni do 2020. godine. Ove i druge odredbe su otvoren napad na autonomiju univerziteta. Povrh toga, CEU bi, ako želi da zadrži mađarsku akreditaciju, verovatno morao da ukine programe koje je mađarsko ministarstvo prosvete do sada odbijalo da akredituje (što uključuje, primera radi, rodne studije). Zbog diskriminatorne politike koja očigledno napada jednu instituciju i njenu autonomiju, ne postoji mogućnost za kompromis, te je CEU u potpunosti odbio ceo amandman. Rektor univerziteta Majkl Ignatijev je danas u šest po podne imao sastanak sa ministrom prosvete, od kojeg zavisi dalji tok događaja.

Izvesno je da se radi o napadu orkestriranom od strane samog Orbana, a ne od ministarstva. O tome svedoči činjenica da su novi medijski napadi po mađarskim tabloidnim portalima počeli bukvalno pola sata pre nego što je Zakon predložen u Parlamentu. U suštini, primenjuju iste metode koje je Vladimir Putin primenio da u decembru prošle godine zatvori Evropski univerzitet u Sankt Peterburgu. Čak su i odredbe novog Zakona poprilično slične. Orban je u ovom trenutku u položaju u kojem ga ništa ne sprečava da ustraje u donošenju ovog Zakona. Fidesz je deo desno orijentisane Evropske narodne partije, najveće grupacije u Evropskom parlamentu, i stoga je malo verovatno da će evropski savezici Fidesz-a, poput CDU-a nemačke kancelarke Angele Merkel, pokušati da izvrše pritisak na mađarsku Vladu. Jedina prepreka ovoj odluci jeste potencijalni negativan odjek u medijima i negativne reakcije i protesti drugih velikih svetskih univerziteta.

Iako je malo verovatno da će ovaj amandman dovesti do zatvaranja CEU-a, sasvim je izvesno da će dovesti do proterivanja ovog univerziteta iz Mađarske. Međutim, studenti/kinje i profesori/ke državnih univerziteta, kao i Mađarska akademija nauka i umetnosti, počeli su da dižu glas protiv postupka ministarstva prosvete (iako je profesorima/kama univerziteta prošle nedelje praktično prećeno mejlom da će izgubiti poslove ako se javno izjasne protiv predloga Fidesz-ove vlasti). Ako večerašnji sastanak Ignatijeva i ministra prosvete ne prođe dobro, izvesno je da će uslediti organizovani protesti, u kojima će učestvovati i studenti/kinje CEU-a i studenti/kinje državnih univerziteta, a sigurno i širi slojevi društva nezadovoljni politikom Vlade.

Ostaje otvoreno pitanje da li će ovaj najnoviji autoritarni potez Viktora Orbana dovesti do masovne mobilizacije i jasnijeg artikulisanja sve izraženijeg nezadovoljstva režimom. U poslednjih nekoliko meseci, formirana je izuzetno uspešna inicijativa pod imenom Momentum, koja je počela kao reakcija na megalomansku ideju o kandidaturi Budimpešte za domaćina Olimpijskih igara 2024. godine. Pokret je skupio 266,000 potpisa za održavanje referenduma o kandidaturi samo u Budimpešti i planira da postane politička partija. Iako je Orbanov režim sve agresivniji u progonu neistomišljenika/ca, i glasovi protiv njegovog režima postaju sve brojniji. Stoga njegov položaj nije ni približno toliko jak koliko se to na prvi pogled možda čini.