Nastavak borbe za „Prosvetu“[2 min. za čitanje]

Štrajk u IP „Prosveta“ koji je otpočeo 21. januara 2010. još uvek je u toku. Trenutno se čeka na odgovor Agencije za privatizaciju po pitanju raskida ugovora koji bi najkasnije trebalo da stigne tokom naredne nedelje.

Štrajk u IP „Prosveta“ koji je otpočeo 21. januara 2010. još uvek je u toku. Trenutno se čeka na odgovor Agencije za privatizaciju po pitanju raskida ugovora koji bi najkasnije trebalo da stigne tokom naredne nedelje. Radnice i radnici su kontaktirali gradončelnika Dragana Đilasa, koji se, međutim, nije oglasio tim povodom. Jedinu informaciju koju su dobili iz njegovog kabineta jeste da gradonačelnik nije nadležan za to pitanje, jer Prosveta ne potpada pod ingerenciju Grada Beograda. Ljudi u Prosveti mu posebno zameraju činjenicu da ih i pored ovog čina poricanja odgovornosti nije ni posetio od početka štrajka. Do njih su stigle glasine da iza ovog mutno sklopljenog posla stoji upravo sam gradonačelnik. Pored svih teškoća radnice i radnici se još bore i sa „blokadom“ u gradskim medijima koji skoro i da ne izveštavaju o razvoju njihove situacije.

Kupac je ove nedelje isplatio zaostale zarade zaposlenima, ali je prekršio kupoprodajni ugovor, prodajom imovine Prosvete, tačnije prodajom objekta u Dobračinoj 30. Ostali zahtevi međutim nisu ispunjeni –  nisu isplaćeni porezi, doprinosi, otpremnine, kao i sindikalne članarine, te se štrajk nastavlja. Postavlja se samo pitanje kako je moguće da je IPS „Media II“ mogao da proda imovinu u sutuaciji kada se u Agenciji razmatraju izveštaji i čeka odluka u vezi sa raskidom ugovora.

U razgovoru s radinicama i radnicima IP „Prosveta“ spomenula se i (ne)odgovornost Ministarstva prosvete. „Prosveta je izdavala knjige, udžbenike, leksikone po mnogo manjim cenama nego neki drugi izdavači jer prioritet nije bio profit već kvalitet, a sada nas se niko iz Ministarstva nije setio.“ Jasno je da problem sve skupljih udžbenika uz loše reforme obrazovanja pogađa studentsku i srednjoškolsku populaciju i njihove roditelje naravno. Rešenje sve raširenijih socijalnih problema radnice i radnici pre svega vide u povezivanju svih ljudi s sličnim ciljevima u borbi za bolje uslove rada i poštovanja zakona, njihovih prava pre interesa kapitala.