Izbori u SAD: ne Trampova pobeda, već poraz demokrata[5 min. za čitanje]

Tekst prevela Marija Miloševski

Bajdenova centristička platforma nije uspela da dovede do „plavog talasa“ na izborima na kojima je pobeda protiv uzdrmanog Trampa trebalo da bude najlakša moguća, piše britanski marksista Šabir Laka. Tekst je originalno objavljen na sajtu organizacije Counterfire.

Slično onome što se desilo 2016. godine, u satima po zatvaranju biračkih mesta, predviđana Bajdenova ubedljiva pobeda brzo je isparila. Na dan izbora, Bajden je imao u proseku osam poena prednosti nad Trampom i verovalo se da može da odnese pobedu na Floridi, pa čak i u Teksasu. Kako su glasovi pristizali, Bajdenov put ka Beloj kući postajao je sve uži i uži.

Na konačan rezultat ćemo možda čekati danima, ali trka je za sada tesna. Iako se još uvek predviđa da će Bajden odneti pobedu i po ukupnom broju glasova i po broju glasova elektorskog kolegijuma, razlika je u ogromnoj meri smanjena. Mada je Bajden na „drajv in“ mitingu u toku prethodne noći uveravao svoje pristalice da je na putu da pobedi, jasno je da je njegov tabor u panici. Jedan aktivista je u toku prenosa uživo s olakšanjem odahnuo kada je objavljeno da će Bajden osvojiti jedan od glasova elektorskog kolegijuma u Nebraski – jer bi to mogao biti odlučujući glas ako oba kandidata dobiju po 269 glasova.

Bez obzira na to, Trampovo proglašenje pobede očigledno je neutemeljeno. Tek treba prebrojati milione glasačkih listića – naročito onih poslatih poštom koji će verovatno većinski biti za demokrate – koji mogu da donesu pobedu bilo kom od kandidata. Kao što je i pretio pre izbora, njegovi advokati već su počeli da podnose tužbe u ključnim državama, kao što je Pensilvanija, u pokušaju da zaustave prebrojavanje glasova, a u svom jutrošnjem obraćanju rekao je da će podneti žalbu i većinski konzervativnom Vrhovnom sudu.

Ovo je očigledno napad na demokratiju i početak nečega što bi mogla biti dugotrajna ustavna kriza koja će sezati dublje od ovih izbora. Trampova tvrdnja da se američkim glasačima oduzima pravo glasa i da mu se „krade“ pobeda vrlo je opasna.

Ono što su ovi izbori već jasno pokazali je da je njegova baza izašla na birališta. U nju se ubraja i vrlo značajna manjina naoružanih i često organizovanih belih suprematista. Njegov poziv Ponosnim momcima (Proud Boys) da „budu u pripravnosti“, koji je uputio tokom jedne od predizbornih debata, još je alarmantniji nakon njegove današnje izjave kojom je pokušao da ospori rezultate i koja bi i te kako mogla da podstakne krajnju desnicu na nasilje.

Neuspeh demokrata

Međutim, to što su stvari došle do ove tačke može se smatrati isključivo ogromnim propustom demokrata. Tramp je predsednik koji u toku svog četvorogodišnjeg mandata ni u kom smislu nije učinio ništa za radne ljude, koji je povećao globalnu nesigurnost i apsolutno nije uspeo da se nosi sa pandemijom. Od marta meseca, od kovida-19 umrlo je 250.000 Amerikanaca i Amerikanki, privreda je u slobodnom padu i preko 40 miliona ljudi ostalo je bez posla, dok su najbogatiji milijarderi od početka pandemije uvećali svoje bogatstvo za više od 637 milijardi dolara.

Ovo je trebalo da bude najlakša moguća izborna pobeda za demokrate. To što se „plavi talas“ nije desio i to što će sada u najboljem slučaju izvući tesnu pobedu nad Trampom, najbolja je osuda centrizma. Bajden je odlučio da odbaci program Zdravstvo za sve (Medicare for All) usred pandemije u kojoj desetine miliona ljudi nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti. Čak je i nacionalna anketa birača koju je na dan izbora sproveo Foks njuz pokazala da 72% Amerikanaca i Amerikanki podržava „zdravstveni sistem koji vodi država“.

Odbacio je Novi zeleni dogovor (Green New Deal) u trenutku kada su klimatske promene jedno od glavnih političkih pitanja za mlado glasačko telo, a na pokret „Crni životi su važni“ (Black Lives Matter) – najveći protestni pokret u istoriji SAD – odgovorio je tako što je dodatno iskazao svoju podršku platformi „reda i zakona“.

Ispostavilo se da zasnivanje cele kampanje na tome da niste svoj protivnik ne ispiriše ljude. S obzirom na to da je upravo ovo uradila i Hilari Klinton pre četiri godine, pomislili biste da bi demokrate naučile lekciju.

Takođe je jasno da bi Berni Sanders, koji je nudio popularna politička rešenja koja je Bajden odbio, izvesno prošao mnogo bolje. Establišment Demokratske partije učinio je sve što je bilo u njihovoj moći da spreči da on bude izabran za predsedničkog kandidata. Skoro da su objavili da bi lakše prihvatili poraz od Trampa nego to da Berni Sanders nepovratno pomeri partiju ulevo i promeni status quo.

Naravno, oni to nisu izjavili, već su taj sentiment sakrili iza brige o Sandersovim šansama da bude izabran za predsednika. Potom su pomogli u sabotaži kandidata koji je nudio politička rešenja koja su dokazano najpopularnija kod američkog biračkog tela da bi podržali Bajdena, „siguran izbor“ koji je trebalo da odnese laganu pobedu protiv Trampa. Uzgred, kandidati za kongres koje su podržali Demokratski socijalisti Amerike osvojili su 19 od 22 sedišta za koja su se borili.

Centrizam je mrtav, i ako to do sada nije bilo jasno, Bajden nam je potvrdio. Kakav god bude ishod izbora i borbe za odbranu demokratije u predstojećim danima, nezavisna levica mora da se organizuje u borbu za smislenu promenu.